FAQ

Pozdrav i dobrodošli na FAQ of Europe lingua. Ovdje ćete naći odgovore na sva pitanja koja možemo pitati, da li je o našoj strukturi, naš projekt, i još mnogo toga!

 

1. što je Europa Lingua?

Europa Lingua je misli tenk čiji je cilj promicati stvaranje i uspostavu zajedničkog europskog jezika kako bi se olakšao komunikaciju unutar Europske unije, te kako bi se omogućilo razvoj osjećaja jedinstva i zajedničkog identiteta u roku od Europskih naroda.

 

1,1. koji oblik bi ovaj jezik uzeti? Koji su kriteriji?

Ovaj zajednički europski jezik bio bi izgrađen jezik, sintetizirati europske jezike, ne bi pripadao bilo kojoj državi i ne bi imao ambicije da se zamijeniti nacionalnih jezika (to bi stoga biti čest, ali ne i jedan jezik). Egalitarni jezik između muškaraca i žena, također bi trebao biti moderan, dok se predstavnik povijesti europske civilizacije. Ovaj jezik bi konačno trebao biti jednostavan i prirodan kako bi promovirao svoje učenje i njegovu difuziju diljem Europe, ali i izvan svojih granica.

 

1,2. koju vrstu akcije provodite?

Ovaj misli Tank promovira razmjenu i suradnju između različitih igrača u Europi-građani, udruge, nevladine udruge, politički predstavnici, itd-oko toga ideja zajedničkog jezika. Stoga je mjesto razmišljanja, proizvodnje ideja i rasprava, koje ima za cilj uspostaviti zajednički europski jezik.

Udruga nema unosan poziv i apolitička. Ona želi biti neovisna i ne želi biti povezana s strankom ili političkom osobnošću.

 

1,3. postoje li već potencijalni jezici za vaš projekt?

Postoji mnogo potencijalnih kandidata. Jedan se može sjetiti Inter-lingua, interlingual (Western) ili čak esperanto. Svi su izgrađeni jezici koji su namijenjeni transcenzarati jezičnim granicama. Pozivamo vas da posjetite naš post "Tour de stol izgrađen jezika" na našoj web stranici za više informacija.

Mais une langue nouvelle peut aussi être créée. Nous avons, au sein du think tank, fait une proposition qui permettrait de répondre à l’ensemble des critères évoqués à la <b>question 1.1.</b> Nous proposons en effet <b>l’Europeo</b>. C’est selon nous une langue simple, naturelle, évolutive, moderne et égalitaire. Que ce soit dans sa création, ou sa vocation, l’Europeo a l’avantage d’être purement européenne. Toutes les informations se rapportant à l’Europeo se trouvent sur notre site, faites-y un tour !

Nous insistons sur le fait que l’Europeo n’est qu’une proposition et un candidat parmi d’autres. Nous sommes évidemment ouverts aux autres langues potentielles. Il s’agit justement de regrouper l’ensemble de ces langues et leurs sympathisants au sein de notre think tank, en vue d’échanger et de débattre. Les critères dont nous avons fait part à la <b>question 1.1</b> sont eux aussi sujets à débat. L’objectif d’Europa Lingua est d’instaurer à terme une langue commune européenne. Quelle qu’en soit la forme, elle sera issue du débat d’idées et de concepts. Toutes les tendances doivent être prises en compte.

 

1,4. a zašto ne Esperanto?

Esperanto je, naravno, potencijalni kandidat za realizaciju našeg Europskog zajedničkog jezika. Njegov poziv također je transcenziranja jezičnih granica usvajanjem zajedničkog jezika. Esperanto je imao izravne i konkretne učinke u povijesti Europe, a čak i danas ga govore tisuće korisnika. Zbog svih tih razloga, Esperanto može postati zajednički jezik Europe i može se braniti na taj način.

Néanmoins, nous pensons que l’espéranto ne répond pas à tous les critères que nous avons évoqué à la <b>question 1.1</b>. En effet, bien que l’espéranto nécessite seulement 150h d’apprentissage selon les estimations, il n’est pas “simple et naturel” comme nous le préconisons. De plus, ce n’est pas “une langue égalitaire entre les hommes et les femmes”, or nous estimons que c’est un élément aujourd’hui primordial. Il faut noter que l’espéranto a été créé au XIXème siècle, époque qui était étrangère à ce genre de considérations. Enfin, bien que les racines de l’espéranto soient européennes, sa vocation reste avant tout universelle, et ne compte pas se restreindre aux frontières de l’Europe. C’est notamment à partir de ce constat de nécessité de modernité que nous avons décidé de créer et de proposer l’Europeo.

Mais encore une fois, <b>Europa Lingua est un lieu d’échanges</b> ; l’espéranto n’est pas rejeté mais il doit être discuté, comme d’ailleurs toutes les autres langues proposées.

 

 

2. Zašto ne nastaviti koristiti engleski?  

Postoji niz razloga zašto mislimo da engleski nije rješenje za komunikaciju u Europi, bilo da je profesionalna, politička ili turistička. Pravi neutralni i uobičajeni jezik mora doći da ga zamijeni.

<b>Premièrement, on ne devrait pas continuer à utiliser l’anglais car c’est injuste envers les non anglophones.</b> L’anglais, contrairement à la croyance populaire, est une langue difficile à apprendre. Le rapport Grin, publié en 2005, a déterminé que 1500 heures d’apprentissage environ sont nécessaires pour pouvoir parler couramment l’anglais, soit 10 fois plus qu’une langue construite. De plus, les britanniques bénéficient d’un avantage considérable grâce à leur langue, notamment dans les négociations politiques et commerciales. Pensez à vos propres discussions avec des Anglophones (Britanniques, Irlandais, etc). Ne trouvez-vous pas que l’échange n’est pas équitable ? Pensez aux négociations, aux accords… Le simple fait que les anglophones utilisent leur propre langue dans le milieu professionnel induit directement un rapport de domination qui leur est favorable, et qui pour vous, est défavorable. L’usage de l’anglais a aussi de grandes conséquences sur les économies des frais de traduction. Le rapport Grin évalue par ailleurs que l’usage de l’anglais rapporte 15 milliards d’euros par an à la Grande Bretagne.

<b>Deuxièmement, on ne devrait pas continuer à utiliser l’anglais</b> <b>car il ne permet pas un réel sentiment d’appartenance commune sur le continent.</b> Nous souhaiterions simplement voir qu’un Hongrois et un Suédois qui se retrouvent en Espagne ne parlent pas entre eux en anglais, mais avec une vraie langue commune et neutre. Cela faciliterait les échanges et les rendrait surtout beaucoup plus naturels. Le sentiment d’appartenance commune en Europe serait lui aussi beaucoup plus important. En effet, toute civilisation possède, ou a possédé, une langue qui unit ses habitants. Pensez au latin pour l’Empire romain ou l’arabe pour l’Empire musulman par exemple. Or l’anglais n’est pas la langue de l’Europe, il ne s’est imposé que très récemment comme langue de travail privilégiée. Face à lui, nous croyons fermement à l’idée qu’une langue commune européenne parviendrait à fédérer l’Europe et à unir ses habitants. Dans le climat actuel que l’on connaît, cela nous semble urgent.

<b>Troisièmement,</b> <b>on ne devrait pas continuer à utiliser l’anglais car le Royaume-Uni a décidé de quitter l’Union Européenne. </b>En effet, avec le Brexit, il semble invraisemblable de parler la langue d’un pays qui ne fait plus partie de l’union. L’Irlande et Malte restent les seuls pays de l’Union Européenne mais ils ont choisi respectivement l’irlandais et le maltais. Pourquoi donc l’anglais serait la langue majoritairement utilisée en Europe? Il est temps d’adopter une langue commune et neutre en Europe.

 

 

3. ne želim da Francuzi nestanu, želite li zamijeniti nacionalne jezike?

Daleko od nas ideja o zamjeni nacionalnih jezika. Želimo jezik kako bi Europljani mogli komunicirati jedno s drugim, ali želimo sačuvati jezično i kulturno bogatstvo europskih nacija. Dakle, želimo zajednički, ali ne i jedinstven jezik. U praksi, zajednički jezik će biti LV2 učio u svim školama u Europi. Bio bi korišten unutar europskih institucija i mogao bi se koristiti između europskih građana.

 

 

4. uz tehnološki napredak i pojavu učinkovitijih prevoditelja, koji je interes zajedničkog jezika?

La langue est le fondement de la culture. Au-delà d’un simple échange d’information, une langue permet le partage d’une conception du monde. Dans bien des cas, <b>l’échange devrait être naturel, et ne devrait pas nécessiter une interface pour pouvoir fonctionner</b>. Bien que ces traducteurs soient de plus en plus souvent utilisés à l’écrit, voulez-vous vraiment parler et discuter au quotidien à l’aide d’une machine ?

 

 

5. on svibanj trošak puno novca za ovu priču...

<b>Au contraire ! Une langue commune en Europe serait une opportunité économique.</b> A titre d’exemple, les frais de traduction représentent plus de 40% du coût de fonctionnement de l’Union Européenne ! L’introduction d’une langue commune ferait ainsi immédiatement disparaître ces coûts de traduction, et l’argent non dépensé pourrait être réutilisé dans d’autres secteurs.

Uz to, troškovi nastavnika i tečajeva Europskog jezika bili bi minimalni. U stvari, izgrađen jezika su posebno napravljen da bude jednostavan za naučiti i majstor. Na primjer, procjenjuje se da je potrebno samo 150 sati učenja da bi mogli govoriti Esperanto tečno. Za usporedbu, engleski zahtijeva 1500. Po smanjenom vremenu učenja jedan dobiva smanjene troškove.

U ukupnom dijelu, Grin Report procjenjuje da bi provedba zajedničkog jezika uštedio EUR 25.000.000.000, 000 eura godišnje ili 50 EUR po Europskoj godišnje. Ne samo da je jeftin, ali uvođenje zajedničkog jezika bi uštedjeti novac.

 

 

6. izgrađen jezik, to nikada nije radio, zašto mislite da možete obrnuti trend?

Griješiš! Esperanto je prvi ugrađeni jezik koji dolazi na pamet, ali to nije jedini primjer takozvanih "umjetnih" jezika.

Izgrađeni jezici već su usvojeni u brojnim zemljama te su vrlo dobro internalized. Na primjer, književni arapski je rekonstruiran jezik koji se govori veliki broj ljudi u arapskom svijetu. Isto je isto za hebrejski, Svahili ili norveški. To su jezici koji se temelje na postojećim jezicima/dijalektima, a zatim su obnovljeni u jednostavnoj strukturi. To je omogućilo ujedinjenje naroda i stvaranje kohezije u političkim subjektima. To je upravo ono što želimo postići s Europa Lingua: zajednički jezik koji će sintetizirati različite europske jezike.

 

 

7. ne bi se malo idealistički?

Svaka ambiciozna ideja je prva smatrana ludim, onda opasna i konačno očita. Europska unija je prvotno bila mahnito ambiciozna, idealistička ideja. Ali postupno je postalo stvarnost. Vjerujemo da Europskoj Uniji trebaju nove ideje, jer je njegova popularnost rijetko bila tako niska. To je djelomično povezano s činjenicom da je Europski ideal brzo postao gospodarski pragmatizam; Kultura i jedinstvo između građana su prelegli na drugo mjesto. Uvođenjem zajedničkog jezika Oživit će se Europski zamah i ojačati zdrav osjećaj pripadnosti.

 

Radimo tako da naša luda ideja na kraju postane očita.